Varaždinci su ih zvali purgari, purgeri, garda ili grenadiri, u povijesnim dokumentima su građanska milicija, sbor ili zbor, četa i garda, a riječ je o postrojbi uniformiranih i naoružanih građana koji su na svoj način sudjelovali u životu grada i to - s manjim prekidima - od sredine 18. stoljeća i doba carice Marije Terezije. Gradski statut tada je ozakonio stari običaj da se Varaždinci organizirano okupe i naoružaju zbog obrane grada od neprijatelja. U statutu s početka 19. stoljeća zapisano je, među ostalim, da svi koji žele postati građani Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina trebaju pristupiti građanskoj četi i u njoj provesti najmanje deset godina, a te su službe oslobođeni samo plemići i svećenici. Broj članova postrojbe varirao je, a primjerice potkraj 19. stoljeća bilo ih je 116. Bilo je to i doba kad se u mnogim gradovima raspuštaju slične postrojbe, no varaždinska je zbog ugleda, bogate prošlosti i vjernosti vladaru, uspjela preživjeti.
STATUT 1750. - USTROJ GRAĐANSKE ČETE Reforme carice Marije Terezije zahvatile su sredinom 18.stoljeća reorganizaciju gradskih uprava u Hrvatskoj. U slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu bili su od konca 17.stoljeća zaoštreni odnosi između gradske uprave - Magistrata – s jedne i gradskog vjeća i građana s druge strane.Brojne pritužbe građana na rad Magistrata pristizale su na Hrvatski sabor i bečki dvor. Napokon, u Varaždin je bilo upućeno Kraljevsko dvorsko komorsko povjerenstvo na čelu sa savjetnikom Ivanom Nepomukom Erdodyjem sa zadaćom da ispita opravdanost ovih pritužbi. Njihov je izvještaj otkrio da je... Pročitaj više
Postrojbu građana grada Varaždina dobrovoljno okupljenih, uniformiranih, naoružanih i organiziranih po uzoru na regularne vojne jedinice nalazimo u sačuvanim dokumentima pod nekoliko imena.U onima starijeg datuma javlja se kao građanska milicija ili banderij slobodnog i kraljevskog grada Varaždina. Pošto je službeni jezik postrojbe dugo vremena bio njemački i manjim dijelom latinski, do razlika je došlo prilikom prijevoda riječi "corps",odnosno "Burger-corps". Prema Šulekovom hrvatsko-njemačkom rječniku iz 1860. "corps" znači sbor ili četa,dakle građanska četa. Ponekad se javlja i pod imenom "chor" što bi u prijevodu bio zbor. Nešto je mlađeg datuma termin" garda", što je vjerojatno povezano uz njene aktivnosti paradnog tipa poput držanja svečane straže kod crkvenih, državnih ili gradskih svečanosti, ispaljivanja počasne paljbe iz pušaka, ili reprezentativna pratnja prilikom procesija, mimohoda ili jubileja.Varaždinci i okolno stanovništvo zvali su ih ... Pročitaj više
Varaždinska građanska garda, zaštitni znak varaždinske pripadnosti europsoj uljudbi, čija je 150-godišnja tradicija bila nasilno prekinuta u vrijeme komunističke vladavine, da bi u neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi doživjela svoju punu reafirmaciju na opće zadovoljstvo varaždinaca, 6.12.1999. godine je obogaćena još jednim simbolom. Riječ je o unikatnoj purgarskoj zastavi, koju je izradila varaždinska likovna umjetnica Heda Rušec. Prigodom svečanog eufaristiskog slavlja uz Dan grada Varaždina biskup varaždinski msgr. Marko Culej posvetio je zastavu purgara i predao je gradonačelniku mr. Hrvoju Vojvodi. On je uručujući barjak purgarskom zapovjedniku bojniku Tomislavu Lipljinu, obvezao purgare da ga nose dostojanstveno, časno i pošteno - na diku Varaždinaca i grada Varaždina.... Pročitaj više
Odore Varaždinske građanske garde u današnjem obliku postoje od 1836. godine. Odora je pruskog kroja i kao takva je ostala nepromijenjena do današnjeg dana. Dvije posebnosti koje ističu odoru Varaždinske građanske garde su kapa i "medvedova capa".
Werndl Model 1867 Infantry Rifle Infanterie - und Jagergewehre M1867 © Copyright 2024 Varaždinska Građanska Garda
